O općini
Općina Veliki Bukovec nalazi se na krajnjem istoku Varaždinske županije, na području ušća rijeka Bednje i Plitvice u Dravu. Obuhvaća tri naselja: Veliki Bukovec, Dubovicu i Kapelu Podravsku.
Područje je prepoznatljivo po prirodnom položaju, poljoprivredi, drvnoj industriji, cvjećarstvu, udrugama i društvenom životu naselja.
Ključne činjenice
Jeste li znali?
Nazivi Veliki Bukovec i Mali Bukovec povijesno se ne odnose nužno na današnji broj stanovnika, nego na starije prostorne i posjedovne odnose. Veliki Bukovec danas je administrativno središte Općine.
Zemljopis
Općina leži u Podravskoj nizini, na aluvijalnoj ravnici gdje se susreću tri rijeke. Plodno zemljište, vodotoci i sustav odvodnje važni su za poljoprivredu, naselja i komunalnu infrastrukturu.
Tri rijeke, jedan krajolik
Drava čini južnu granicu Općine. Plitvica teče kroz Dubovicu, a Bednja prolazi nedaleko i dio je sustava odvodnje i vodnog režima područja.
Tlo i klima
Teška glinasto-ilovasta zemlja iznimno je plodna za kukuruz, pšenicu i uzgoj cvijeća u plastenicima. Umjerena kontinentalna klima i ravničarski položaj važni su za poljoprivrednu proizvodnju.
Jeste li znali?
Kip Sv. Ivana Nepomuka iz 1764. na raskrižju prema Dravi nije samo pobožni spomenik - Nepomuk je zaštitnik od poplava, a postavljanje kipa bilo je čin zaštite zajednice od rijeke.
Lokacija i povezanost
Općina se nalazi 10 km od Ludbrega, 25 km od Varaždina i 95 km od Zagreba. Graniči s Međimurskom i Koprivničko-križevačkom županijom. Položaj na rubu županije važan je za prometnu povezanost, suradnju sa susjednim jedinicama i razvoj lokalne infrastrukture.
Povijest
Povijest Velikog Bukovca obuhvaća razdoblja srednjovjekovnih posjeda, osmanskih upada, obnove naselja, razvoja župe i ustrojavanja današnje Općine Veliki Bukovec.
Pogranična utvrda protiv Osmanlija
Veliki Bukovec nastaje kao mala utvrda koja pruža sklonište stanovništvu od osmanskih provala. Tek nakon pobjede Habsburgovaca kod Siska 1593. počinje stabilno naseljavanje.
Car Ferdinand III. daruje posjed Draškovićima
Nakon izumiranja obitelji Sekelj, car daruje Veliki Bukovec grofu Ivanu Draškoviću. Draškovići konsolidiraju sedam sela u privatni posjed - ova odluka oblikovat će područje sljedeća tri stoljeća.
Grof Josip Kazimir gradi dvorac
Izgradnja baroknog dvorca Drašković okruženog parkom od 11 hektara u engleskom stilu - danas zaštićeni hortikulturni spomenik (od 1963.). Dvorac je nakon restitucije 1990-ih vraćen obitelji, ali ostaje zatvoren za javnost.
Grof Karlo Drašković gradi župnu crkvu
Crkva sv. Franje Asiškog postaje duhovno središte posjeda. Nekoliko generacija Draškovića pokopano je u crkvi - plemstvo je doslovno utkalo vjeru u temelje svog vladanja. Dan župe, 4. listopada, postaje i dan općine.
Draškovići osnivaju školu
Osnovna škola u Velikom Bukovcu jedna je od najstarijih u regiji. U doba bez države, Crkva i plemstvo bili su jedini pružatelji obrazovanja - tradicija koja traje do danas.
Kraj feudalizma
Ukidanje kmetstva postupno mijenja zemljišne odnose. Nove obitelji počinju kupovati dijelove posjeda - u Dubovici se smjenjuju Schmidti, Kukuljevići Sakcinski, i naposljetku Toplaci.
Toplaci donose struju u Dubovicu
Desetljećima prije državne elektrifikacije, obitelj Toplak koristi mlin na Plitvici za proizvodnju struje. Njihovo imanje i susjedi imaju svjetlo dok ostatak regije još koristi svijeće - primjer lokalne inovativnosti koji je zaboravljen nakon nacionalizacije.
Agrarna reforma razbija Toplakovsko imanje
374 jutra (215 hektara) zemlje oduzeto je i raspodijeljeno. Jedno od posljednjih velikih imanja nestaje - nijedna ekonomska snaga neće zamijeniti tu ulogu do današnjeg dana.
Osnivanje Općine Veliki Bukovec
Veliki Bukovec, Kapela Podravska i Dubovica izdvojili su se iz dotadašnje općine i osnovali Općinu Veliki Bukovec. U novoj općini već su postojale važne lokalne ustanove, uključujući školu i župu.
Digitalna transformacija ruralne zajednice
Općina s 1.325 stanovnika gradi digitalnu infrastrukturu, prijavljuje EU projekte i nastoji zadržati mlade. Priča nije završena - pišete je vi koji ovo čitate.
Gospodarstvo
Gospodarstvo Općine Veliki Bukovec temelji se na više djelatnosti, među kojima se ističu drvna industrija, cvjećarstvo, poljoprivreda, transport, prerada metala i uslužne djelatnosti.
Cvjećarstvo
Na području Općine djeluje više proizvođača sezonskog cvijeća, presadnica i drugih plasteničkih kultura. Proizvodnja je povezana s obiteljskim gospodarstvima, lokalnim tržištem i širim prodajnim kanalima.
Cvjećarska proizvodnja snažno se razvila krajem 20. i početkom 21. stoljeća. Plastenička proizvodnja zahtijeva ulaganja u sadni materijal, grijanje, navodnjavanje i organizaciju rada tijekom sezone.
Jeste li znali?
Nevrijeme s tučom u svibnju 2022. prouzročilo je znatne štete lokalnim proizvođačima cvijeća i plasteničkoj proizvodnji. Događaj je pokazao važnost sustava zaštite, osiguranja i prilagodbe proizvodnje ekstremnim vremenskim uvjetima.
Drvna industrija
Drvna industrija jedna je od važnih gospodarskih djelatnosti u Općini. Među lokalnim poslovnim subjektima u toj djelatnosti su Požgaj grupa u Velikom Bukovcu i Pilana Pečenec u Kapeli Podravskoj.
Uz veće poslovne subjekte, drvoprerađivačku djelatnost povezuju lokalni obrti, transportne usluge i druge prateće djelatnosti.
Ostale djelatnosti
Uz cvjećarstvo i drvo, opstaju obiteljska gospodarstva koja uzgajaju kukuruz, pšenicu i povrće. Eksploatacija šljunka (Smontara) i brojni obrtnici dopunjuju gospodarsku sliku, uz uslužne i transportne djelatnosti.
Naselja
Općinu Veliki Bukovec čine tri naselja: Veliki Bukovec, Dubovica i Kapela Podravska. Svako naselje ima svoje povijesne, gospodarske i društvene značajke.
Veliki Bukovec
660 stanovnika • Sjedište općine
Administrativno središte Općine s općinskom upravom, osnovnom školom, župnom crkvom sv. Franje Asiškoga i dvorcem Drašković.
Kapela Podravska
408 stanovnika
Naselje s razvijenom drvnom industrijom, cvjećarstvom, poljoprivrednom proizvodnjom i aktivnim društvenim životom.
Dubovica
257 stanovnika
Naselje uz rijeku Plitvicu s dugom poviješću, poljoprivredom, cvjećarstvom, sakralnim sadržajima i vatrogasnim društvom.